Ma Melinda, Vivien, Aranka névnap van.
Fiók
Jelszó:
Legnépszerűbb
Végre egy örömhír: a kvótareferendumon a határon túli magyar állampolgárok is részt vehetnek
És ez még jobb: akinek nincs magyarországi lakcíme, levélben adhatja le szavazatát. >
Szeles Mónika exkluzív
1986-ban Mónika valahol Dél-Amerikában megnyerte a korosztályos világbajnokságot, s amikor hazajött, akkor készítettem vele ezt >
Egy „Széchenyi-idézet” nyomában
„Minden nemzetnek olyan kormánya van, aminőt érdemel. Ha valami oknál fogva ostoba vagy komisz emberek >
Európa, a vén kurva
E sorok írójának csak az a történelmi tapasztalat jutott osztályrészéül, hogy hintalovazás közben hallgassa végig az >
The Orbán family’s enrichment with a little government help
„Azt hiszem elképednénk a jelenlegi magyar miniszterelnök korrumpáltságának mélységétől.” Hungarian Spectrum: >
Churchill és Bódis békés szivarozása helyett jaltai konferencia
Tulajdonképpen egy farsangi szivarozáson kellett volna találkoznia a krími félszigeten Churchillnek és Bódisnak 1945 februárjában – >
A gyertyák csonkig égnek
„Az ember lassan öregszik meg: először az élethez és az emberekhez való kedve öregszik.” Márai Sándor >
Egyik gyakornokunk szülinapját ünnepeltük
A bohókás ünnepeltet a kezében tartott tábláról lehet felismerni, amelyik egyben az életkorát is jelzi. Még fiatal, >
A kiválasztott nép ilyennek látja Európát
Spitzertől: >
A fehér kabát
Gabor,I like your white coat.Your pal,Tony Curtis >
A Napló Naplója
Kissé élcelődve azt meséltük, hogy minden a Magyarzó Pistike bálján kezdődött, amikor Árpád a söntésnél találkozott >
Szeretet
Amíg egy férfi új autóját fényezte, a kisfia felvett egy követ, és vonalakat karcolt az autó >
Napi ajánló
U „našem taboru“
Dejan Ilić válasza Vesna Pešić írására, amelyben aggódott Ivica Dačić szerb miniszterelnök sorsa miatt. (Peščanik)
„Zašto Pešić brani Dačića, i usput strogo opominje ostale da bi bilo pametno da joj se u tome pridruže? Odgovor je jednostavan, i pomalo neočekivan – zbog Kosova. Time Pešić staje u dugačak red ovdašnjih političara koji smatraju da je kosovsko pitanje za Srbiju pitanje nad svim pitanjima. Za sve njih je tako od drugorazrednog značaja i, po mom mišljenju, ključno pitanje ustavnog definisanja srpske države kao pravne države, čijim bi se rešavanjem ukinulo ono što se naziva prerogativnom državom (koja, navodno vođena državnim rezonom, ostavlja sebi širok prostor odlučivanja mimo bilo kakvog prava). Kao političari koje opravdano navodi u negativnom kontekstu – „Koštunica, Tadić, Đilas, Jeremić“ (prezime „Jovanović“ [Čedomira] tu je ipak zalutalo, i razlozi iz kojih ga autorka pominje u ovom nizu ipak se moraju tražiti izvan političke argumentacije), te naposletku Leon Kojen – i sama Vesna Pešić smatra da se pre svakog pokušaja konstituisanja države, to jest ukidanja ustavnog haosa u Srbiji, mora dati odgovor na kosovsko pitanje.“ (...)
„I to je poslednja stvar na koju ovde, čini mi se, treba skrenuti pažnju. Ko pakuje Dačiću? Utisak je da Vesna Pešić veruje da to rade ljudi koji pripadaju širokom opsegu političkih opcija – od DSS-a i njima sličnih, poput Leona Kojena, preko visokih funkcionera DS-a, do pripadnika Pešićkinog tabora. Samo jedno ime tu upadljivo izostaje – nema Aleksandra Vučića i stranke koju on vodi. To izostavljanje jeste razumljivo iz ugla Vesne Pešić, koja se u tekstu od 20. 1. 2013. zalaže za sadašnju vladu jer ta vlada, smatra ona, „pod vođstvom Dačića i Vučića“ shvata „da postoji samo politika jednog puta, za koju se tačno zna šta je, i koja je nezavisna od ove ili one ideologije“. „Politika jednog puta“ zvuči zlokobno, baš kao i odbacivanje svake idologije, jer se onda s pravom može pitati – šta ostaje? (Odgovor na to pitanje u krajnjem izvodu mora biti – prerogativna država.) Ali, nije to sad najbitnije. Ako Pešić zaista veruje da je ova vlada baš takva kakvom je ona opisuje, i ako zaista veruje da su protiv Dačića ustali svi drugi, samo ne najjači koalicioni partner SPS-a, zašto se onda ona brine za Dačića? Dačiću je potreban samo Vučić – jer, u takvoj državi živimo – da politički preživi i sa svojim partnerom nastavi da gazi po „jedinom putu“, bez bilo kakve ideologije, izuzev ideologije državnog rezona, koja po prirodi stvari mora biti prazna, da bi se u nju po potrebi pakovali najrazličitiji, pa i međusobno isključivi, ideološki sadržaji.“
„Vesna Pešić zaista deli Srbiju na tabore. U njenom „manihejskom“ tumačenju sadašnjih prilika, Srbija može da se podeli samo na one koji su za Dačića i one koji su protiv njega. Iz nesumnjivo najboljih namera, ona bi svoj „tabor“ da prevuče na stranu dobra, na kojoj, po njenom shvatanju, sada stoji tragično usamljeni Ivica Dačić. Nije stvar uopšte u tome što ta slika deluje groteskno ako se ima u vidu sve što se dogodilo u proteklih par decenija. Stvar je u tome da jedna takva podela ne samo što nije jedina moguća, ona je ujedno i pogrešna i štetna. Ako već treba praviti tabore, onda linija podele ne bi smela da ide duž osa borbe protiv korupcije, sporenja oko kosovskog pitanja ili zalaganja za Evropsku uniju. Podela bi trebalo da prati liniju koja razdvaja ustavoborce i ustavobranitelje. Da stvari budu tek malo komplikovanije, ustavoborci bi u toj podeli bili oni koji se zalažu za pravnu državu, dok bi se na drugoj strani našli oni koji štite prerogativnu državu. Ako se stvari tako postave, onda nema suštinske razlike između današnjih navodno principijelnih branitelja preambule kao što je Leon Kojen i pragmatičnih kršitelja prava i ustava kao što je Ivica Dačić. Ni jedni ni drugi ni na koji način ne rade na uklanjanju prerogativne države, to jest na ukidanju mogućnosti da se onaj ko stane na mesto suverena izdigne iznad prava. Vesna Pešić bi naprosto morala da bude izvan tog tabora. Naravno, može se braniti stav da je priznanje pravnog statusa Kosova kao nezavisne države bitan uslov za uspostavljanje demokratske vladavine prava u Srbiji, to jest Srbije kao ustavne demokratije. Ali, na čitavu tu stvar se može i drugačije gledati: jednostavno, treba priznati realnost, a konkretan politički oblik ovog priznanja sastojao bi se u pokretanju procesa ustavne rekonstrukcije države. Od redefinisanja granica i brisanja preambule za tu rekonstrukciju je daleko važnija ustavna definicija vrednosnog i institucionalnog okvira u čijem se središtu mora naći zaštita i promocija ljudskog dostojanstva – slobode, moralne jednakosti, zaštite manjina, socijalne pravde. Tu bi bila reč o jakoj državi koja bi istovremeno bila strogo ograničena tako shvaćenim postulatima ljudskog dostojanstva.“
„Siguran sam da Vesna Pešić dobro zna da stvari ne stoje sasvim onako kako ih ona predstavlja. Rekao bih da iz nje progovara očaj, iliti logika „hvatanja za slamku“. Da zaista veruje da je Vučić na ispravnom putu, s obzirom na trenutan odnos snaga, Pešić bi mogla mirno da spava sve i da Dačić bude sklonjen s mesta predsednika vlade. Ali, slutim, ona Vučiću ne veruje, baš kao ni Dačiću. Međutim, potonjem se sticajem okolnosti nametnulo da izgovori neke pametne stvari, pa Vesna Pešić to vidi kao malu naprslinu kroz koju bismo možda mogli da provučemo čitavo društvo. Meni se čini da je to pogrešna „slamka“.“
Kommentek
Ehhez a cikkhez még nem fűztek megjegyzést.
Komment írásához be kell jelentkeznie.
Legfrissebb
Népszavazás Vučićról
Az esetleges választási lopás arra kényszerítheti a polgárokat, hogy ismét az utcára vonuljanak, mint 2000. október >
A peremértelmiségi komplexusáról van szó
Vannak persze nagy kivételek, ilyen volt a szigorú és kritikus szellemű Tamás Gáspár Miklós, aki Budapestre >
Közszolgálati napilap ez?
Az MNT irányítása alatt „a világ legjobb magyar nyelvű napilapjából” silány (párt)közlöny lett! Már huzamosabb ideje >
Öncenzúra
Csak azt nem értem, hogy akik saját országuknak szuverén nemzeti jövőt vizionálnak, mit fognak szólni, ha >
Nincs jövőkép – a lakosok csendben távoznak!
Tordán – Dobai cikke alapján – semmilyen komolyabb befektetés, munkahelyteremtés nem volt és még csak a >
Lehet-e a nemzeti kérdésre nem nacionalista választ adni?
Rendben van, gondolom, mért ne lennének ellenvélemények, de azért a rendszerváltó eliteknek egyszer szembe kell nézniük >
A tolerancia határai
Arra gondolok, hogy az elmúlt években tapasztalt terrorista hullámok és a Hamász izraeli terrorakciója után jó >
A Magyar Nemzeti Tanácstól független szerkesztéspolitikát!
A magyar nyelvű tájékoztatásban is alkalmazni kell az említett törvény idézett két kulcsfontosságú rendelkezését! Ha tetszik >
Sosem panaszkodott másokra, legfeljebb diszkréten kételkedett
Útközben ért a hír: elhunyt Reményi József, magyar kritikus és esszéista. Nem voltam abban a szerencsés >
Méltatlan emlékezési körülmények
Az 1942-es újvidéki vérengzés többségében szerb és zsidó áldozatait megnevezték. Emléküket Újvidéken a Duna-parton (a Razzia >
A párizsi tudósító
A tudósítás annak kapcsán született, hogy 1904 júliusában Ady úgy értesült, hogy öt párizsi színház is >
Milošević ma elégedett lehet a sírjában, hiszen számtalan „tanítványa” akad
Tudom, persze, hogy a populizmusnak komoly története van, de ezúttal arról a populizmusról beszélek, amelyet a >