2024. április 26. péntek
Ma Ervin, Klétusz névnap van.
Alapító: Bódis Gábor & Németh Árpád (MCMXC)

Fiók

Felhasználónév:

Jelszó:

Legnépszerűbb

Végre egy örömhír: a kvótareferendumon a határon túli magyar állampolgárok is részt vehetnek

És ez még jobb: akinek nincs magyarországi lakcíme, levélben adhatja le szavazatát. >

Tovább

Egy „Széchenyi-idézet” nyomában

„Minden nemzetnek olyan kormánya van, aminőt érdemel. Ha valami oknál fogva ostoba vagy komisz emberek >

Tovább

Szeles Mónika exkluzív

1986-ban Mónika valahol Dél-Amerikában megnyerte a korosztályos világbajnokságot, s amikor hazajött, akkor készítettem vele ezt >

Tovább

Európa, a vén kurva

E sorok írójának csak az a törté­nelmi tapasztalat jutott osztályrészéül, hogy hintalovazás közben hallgassa végig az >

Tovább

The Orbán family’s enrichment with a little government help

„Azt hiszem elképednénk a jelenlegi magyar miniszterelnök korrumpáltságának mélységétől.” Hungarian Spectrum: >

Tovább

Churchill és Bódis békés szivarozása helyett jaltai konferencia

Tulajdonképpen egy farsangi szivarozáson kellett volna találkoznia a krími félszigeten Churchillnek és Bódisnak 1945 februárjában – >

Tovább

A gyertyák csonkig égnek

„Az ember lassan öregszik meg: először az élethez és az emberekhez való kedve öregszik.” Márai Sándor >

Tovább

Egyik gyakornokunk szülinapját ünnepeltük

A bohókás ünnepeltet a kezében tartott tábláról lehet felismerni, amelyik egyben az életkorát is jelzi. Még fiatal, >

Tovább

A kiválasztott nép ilyennek látja Európát

Spitzertől: >

Tovább

A fehér kabát

Gabor,I like your white coat.Your pal,Tony Curtis >

Tovább

A Napló Naplója

Kissé élcelődve azt meséltük, hogy minden a Magyarzó Pistike bálján kezdődött, amikor Árpád a söntésnél találkozott >

Tovább

Szeretet

Amíg egy férfi új autóját fényezte, a kisfia felvett egy követ, és vonalakat karcolt az autó >

Tovább

Napi ajánló

Nepotizam i partitokratija doživeli su neviđene razmere

Korupcija i kriminal kao hobotnica su se uvukli u sve pore društvenog života u Subotici. Svaka investicija servira kao veliki uspeh, umesto da se ozbiljno zamislimo kako smo stigli do ove bede, i ša bi valjalo menjati da se iz nje izvučemo. Branko M. Žujović (Slobodna Subotica):

Jenea Maglaija Subotičanima nije potrebno posebno predstavljati, ali zbog čitalaca iz drugih delova Srbije i inostranstva, koji posećuju naš sajt, možemo reći da je Maglai rođen 1964. godine u Subotici.

Osnovnu školu završio je u Bajmoku, a srednju u našem gradu. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Novom Sadu 1989. godine. Pravosudni ispit je položio 1991. godine, a od avgusta 1991. vodi svoju advokatsku kancelariju.

Od jula 2008. do februara 2010. bio je na funkciji predsednika Skupštine grada Subotice, a potom i njen gradonačelnik. Sada je na čelu Mađarskog pokreta i šef je odborničke grupe Pokreta za građansku Suboticu.

Jedno od pitanja koje najviše zaokuplja Subotičane ovog leta je pitanje novog akva parka. Gradska vlast bi da ga podiže pored Muškog štranda. U isto vreme, to je lako proveriti u relevantnim medijima, Jagodina već godinama prodaje svoj akva park. Vi ste protiv akva parka uz Muški štrand. Zašto?

JM: Najavljena investicija u akva park je nepromišljena improvizacija. Na predmetnoj lokaciji je predviđena izgradnja hotelskog kompleksa sa takozvanim spa – medikal sadržajima. To je investicija vredna od 30 do 50 miliona evra koja bi donela pravi proboj u razvoju turizma na Paliću. Imala bi mnogo širi značaj u smislu razvoja turizma čitavog regiona. Pored te lokacije predviđena je izgradnja hotela sa 4 zvezdice, prevnstveno za smeštaj sportista i kompleksa sportskih terena koje bi koristili sportski klubovi za pripreme ekipa pod komecijalnim uslovima. Akva parkovi su nerentabilne investicije, posebno na našem području gde u toku godine imate premalo sunčanih dana za efikasno iskorišćavanje takvog kompleksa. Gde će se odvoditi otpadne vode ako nemamo izgrađenu kanalizaciju? U Ludoško ili Palićko jezero. Zašto o tome ćute “Zeleni”? Investiciju ne realizuju privatni investitori, nego država, a država rasprodaje banje po Srbiji pošto ni njima nije umela efikasno da upravlja. Kako će tek onda efikasno da upravlja najavljenom investicijom? U našem komšiluku akva park “Petrolend” je na izdisaju. Znači ni privatnici nisu uspeli da ostvare efikasno gazdovanje takvim kompleksom, a sada bi država trebalo da bude uspešnija. Nažalost u konkretnom slučaju koljemo vola za kilogram mesa. Dve godine su prošle, naprednjačka vlast nije imala sposobnosti da kvalitetno valorizuje master plan za razvoj turizma na Paliću i sada pribegava improvizacijama, pošto se približavaju novi izbori. Sve to iz razloga kako bi prodali neku priču o uspešnosti razvoja turizma na Paliću. Lično mislim da su karte već podeljene i da će se u okviru najavljenog projekta neki dobro omastiti. Na kraju će budžetu grada ostati teret pokrivanja gubitaka koji će taj kompleks iz godine u godinu da stvara. Isto tako, moram vam reći da niko ne guši razvoj turizma na Paliću. Skloni smo da uvek olako poverujemo raznim teorijama zavera i da na taj način opravdavamo svoju neorganizovanost i nesposobnost. Nesposobnost rukovodilaca od lokalnog nivoa do republike je faktor zbog kojeg nije postignut značajan proboj investicija i razvoj turizma na Paliću u protekle tri decenije. Sa druge strane, ima dovoljno prostora da se na Paliću obezbedi odmor i rekreacija i za sve naše sugrađane, pa i za one niže platežne moći.

Kakav je u stvari koncept razvoja potreban Paliću?

JM: Nema uspešnog razvoja turizma na Paliću, bez sprovođenja i realizacije akcionog plana za unapređenje ekološkog stanja Palićkog jezera i njegove okoline. Nema tog investitora koji je spreman da uloži više destine miliona evra u hotelski kompleks bez rešenog odvođenja i prerade otpadnih voda. Koji kompleks bi se nalazio neposredno pored zagađenog jezera? Plan za unapređenje ekološkog stanja Palićkog jezera i njegove okoline Skupština grada je usvojila u junu 2014. godine. Tako je staviljena tačka na razne teorije i predloge za dovođenje Palićkog jezera u čisto stanje. U septembru iste godine, Gradsko veće je usvojilo Akcioni plan za sprovođenje plana za unapređenje ekološkog stanja Palićkog jezera i njegove okoline. Sve dokumente pisala su stručna lica, naši Subotičani i usvojena su od nadležnih organa lokalne samouprave. Sve je napisano do detalja: ko šta treba da radi, utvrđeni su rokovi i koliko sve košta. Zahvaljujući pripremi i usvajanju tih dokumenata, Gradu Subotici je odobreno 6,5 milona evra bespovratnih sredstva od strane vlade Savezne Republike Nemačke, čija realizacija treba da se sprovede uz pomoć nemačke “KFW banke”. Sporazum o dodeli bespovratnih sredstava je potpisan u novembru 2015. godine, u Subotici. Onda su došli izbori, u proleće 2016. Sada je avgust 2018. Ni jedan jedini evro nije povučen do današnjeg dana za realizaciju tog plana. Tu činjenicu smo ispred Pokreta građanske Subotice više puta javno izosili. Smatramo i to je evidentno posle skoro tri godine da sadašnja skupštinska većina pokazuje veliku nesposobnost u realizaciji tog plana, za koji su, ponavljam, veoma ozbiljna sredstva obezbeđena. Efikasna realizacija tog plana jeste od izuzetne strateške važnosti za budući razvoj Palića i Subotice. Ta sredstva Subotici nisu obezbeđena zahvaljujući Maglaiju ili Labanu, nego višegodišnjim samopregorom radnih grupa. One su pripremale dokumente i na kraju dogovorile sporazum o dodeli sredstava sa predstavnicima nemačke banke. Možete doći do njhovih imena, jer su radne grupe svoj posao u toku 2014. i 2015. godine radile potpuno transparentno.

Gradonačelnik je nedavno govorio o dve godine aktuelne lokalne vlasti. Komentar?

JM: Aktuelni gradonačelnik, kog Pokret građanske Subotice ne smatra gradonačelnikom Subotice nakon pretnji koje je izneo našem sugrađaninu i angažovanja batinaša za fizički obračun sa njim, napokon posle dve godine je smogao snage da podnese izveštaj o svom radu i radu Gradskog veća. Smatramo da Subotica nazaduje u svakom pogledu. Strateški projekti za razvoj Subotice, svi od reda, tapkaju u mestu ili napreduju brzinom puža. Malopre sam se osvrnuo na projekat unapređenja ekološkog stanja Palićkog jezera i njegove okoline, kao i na realizaciju usvojenog master plana za turistički razvoj Palića, ali skoro identična situacija je i sa nastavkom izgradnje zgrade Narodnog pozorišta, efikasnim valorizovanjem kompleksa Prve kasarne, uređenja i efikasnog iskorišćavanja lokacije bivše fabrike Zorka, izgradnje fabrike vode 2...

Dom vojske, u vlasništvu grada, propada već drugu godinu zaredom i ruži centar grada. Nepotizam i partitokratija doživeli su neviđene razmere u pretekle dve godine. Korupcija i kriminal kao hobotnica su se uvukli u sve pore društvenog života u Subotici. Mladi i i ne tako mladi, ali većinom kvalitetni ljudi i dalje masovno napuštaju Suboticu, jer ne vide nikakvu perspektivu svog življenja i razvoja svoje porodice u takvom političkom i društvenom okruženju.

Poruka da su Subotičani retardirani, koja je jasno poslata od strane SNS-a, dovođenjem i postavljanjem kadrova iz Beograda i Novog Sada na rukovodeće položaje je ponižavajuća za sve Subotičane. Bili smo jedna od retkih političkih organizacija u Subotici koja je to javno iznela na konferenciji za štampu koju smo održali u aprilu, u prostorijama svoje organizacije i početkom jula pred Gradskom kućom.

Strateški projekti koji su ostavljeni na tacni aktuelnoj skupštinskoj većini tapkaju u mestu. Vizije daljeg razvoja grada u drugim segmentima nema, ili barem nismo čuli za njih. Smatramo da je asfaltiranje nekoliko ulica, realizacija projekata koji su ranije ugovoreni i za njih sredstava obezbeđena, daleko od mogućnosti koje su stajale i stoje na raspolaganju strankama na vlasti, za brži razvoj našeg rada.

Predstave koje nam se priređuju u vidu dolaska Vlade Republike Srbije u Suboticu, predstavljaju samo novi serijal Monti Pajtona i odvraćanje pažnje sa gorućih problema u našem gradu i celoj državi. Većina naših sugrađana živi u takvoj materijalnoj bedi, da je to ponižavajuće za celu našu zajednicu, a nekolicina bliska vlasti se naprasno obogatila. Bili smo jedina odbornička grupa koja se usudila javno pitati gradonačelnika Bogdana Labana da se izjasni o svojim investicijama od nekoliko miliona evra na crnogorskom primorju, o čemu smo saznali iz istraživanja koje je sproveo Insajder, ali do današnjeg dana odgovora nema.

Šta više, čini se da koncept razvoja same Subotice ne postoji ili barem ja ne znam za stručne razgovore o razvoju grada. Primećujem dosta stihije i veru u ulagače. Danas niko ne zna kako bi grad trebalo da izgleda za 20 ili 50 godina. Zašto živimo samo od izbora do izbora?

JM: Nema stručnih i ozbiljnih razgovora o strategiji razvoja našeg grada, jer trenutna vlast nema nikakvu strategiju. Za dve godine vladavine aktuelne skupštinske većine postalo je evidentno da ta ekipa niti ima stručnog znanja, niti ima radne navike da realizuje ozbiljne projekte od strateškog značaja za razvoj grada.

Ne treba izmišljati toplu vodu. Treba pogledati samo gradove u našoj okolini, nažalost svi oni su u susednim državama, pa videti kako su ostvarili za nas nepojmljiv napredak u poslednje tri decenije. Naravno i raspodela proizvedenih materijalnih prihoda je u tim državama pravednija nego kod nas, pa tako neuporedivo više novčanih sredstava ostaje u lokalnim sredinama.

Kod nas je centralizacija budžetskih prihoda za vreme vladavine SNS-a dovedena do apsurda. Samo su od Subotice, od 2013. do 2017. godine, izmenama zakonskih propisa oteli 700 miliona dinara, na godišnjem nivou. Za pet godina, blizu 4 milijarde dinara je izmenama zakonskih propisa preusmereno u republički budžet. Pa onda treba da budemo srećni i zahvalni kada nam nešto vrate na kašičicu.

Krajem 2013 godine, krenuli smo bili da realizujemo projekte u nekoliko strateških pravaca. Turistički razvoj Palića je prvi. Usvojena su dokumenta za ekološko uređenje Palićkog jezera, sa operativnim akcionim planom. Za realizaciju su nam u novembru 2015 godine, kao što sam rekao, odobrena sredstva u visini od 6,5 miliona evra.

Izrađen je i usvojen novi master plan za turistički razvoj Palića. Predviđeni su hotelski kompleks spa – medikal u centralnoj zoni, hotelski kompleks sa sportskim sadržajima i izgradnja hotelskog kompleksa za kongresni turizam na prostoru između Jedriličarskog kluba i Ribolovačkog doma.

Trebalo je krenuti u realizaciju pristupnog puta na zapadnu obalu Palićkog jezera. Određena je i nova lokacija za investiciju u golf terene na Paliću. Trebalo bi urediti svojinske odnose između grada i privatnih lica u preduzeću “Elit Palić”, čiji se objekti nalaze na najelitnijim mestima.

Kupljena je Prva kasarna, prvenstveno da se ta lokacija uredi i otvori mogućnost za smeštaj fakultetskog kampusa za tehničke nauke. To u sledećim decenijama može zadržati u Subotici firme koje su došle da ovde rade. Moglo bi pružiti mnogo viši prosek zarada za naše sugrađane.

Perspektivu Subotice ne može predstavljati jeftina manuelna radna snaga. Kupljeno je 30 hektara zemljišta na prostoru bivše fabrike “Zorka”, odmah pored glavnog puta, prvenstveno da se taj celokupan prostor sanira u saradnji sa privatnim sektorom. Uporedo, tih 30 hektara komunalno bi se opremio i ponudio, pod veoma povoljnim uslovima, našim preduzetnicima, malim i srednjim preduzećima. Na tu lokaciju izmestile bi se određene delatnosti, čije poslovanje sada predstavlja problem i za grad i za građane. Na primer, preduzeća koje se bave sakupljanjem sekundarnih sirovina. Ona većinom svoju delatnost obavljaju na neadekvatnim lokacijama.

Na meti Vaše kritike našli su se i radovi na Narodnom pozorištu. Saopštili ste da radovi stoje već dve godine i da će, nakon što je najavljen nastavak, radove izvoditi firma iz Kruševca, umesto subotičke. Hoće li Vas Bogdan Laban iznenaditi, ako do 2020. godine završi zgradu pozorišta?

JM: Posle višegodišnjeg zastoja, 2014. godine nastavljena je izgradnja Narodnog pozorišta. Spolja je potpuno zatvoren stari deo zgrade i urađena fasada na novom delu zgrade, do Korza, Zelene fontane i do Nušićeve ulice. Trebalo je završiti i fasadu u Ulici Ive Vojnovića, ali se sa realizacijom stalo i dve godine gradnja ne napreduje. Kupljen je Dom vojske, kao što sam napomenuo. Tu zgradu bi valjalo obnoviti i adekvatno je nameniti.

Jedino što je pozitivno i gde ime pomaka, a jedan je od strateških projekata u ovom gradu u poslednje dve godine, jeste nastavak izgradnje zaobilaznice. Taj projekat treba što pre završiti, ali to je u nadležnosti republičkog ministarstva.

Inače završetak projekta trebalo je da košta između 23 i 25 miliona evra, sa rokom završetka u toku jedne građevinske sezone. Sada je realizacija tog projekta rasparčana u više delova. Vidim da su cene koštanja znatno veće.

Ne smatram da bi faznom realizacijom tog projekta i načinom na koji se radi bilo ko, pa i aktuelne političke strukture, uopšte trebalo da se hvale. Kasnimo barem 25 godina sa realizacijom tog projekta, tačnije rečeno država kasni toliko.

Završena je obnova sinagoge. U toku 2014. i 2015. godine je obnovljena kompletna spoljna fasada objekta, izrađena projektna dokumentacija za unutrašnje uređenje objekta i zahvaljujući sredstvima iz Republike Mađarske, u sledeće dve godine, dakle 2016. i 2017, realizovano je kompletno unutrašnje uređenje objekta.

Projekat uređenja sinagoge koji se trideset godina vukkao realizovan je za četiri godine. Ovaj primer iznosim iz razloga da svima bude jasno da u Subotici postoje stručni kapaciteti za uspešnu i efikasnu realizaciju delikatnih projekata.

Reklo bi se da nam je i centar, pomalo, izanđao, ako tako mogu da kažem... Sve je više oronulih fasada, Zelena fontana je više konceptualni spomenik opšt epropasti nego fontana... Šta uraditi sa centrom grada?

JM: Trebalo bi izraditi kvalitetnu projektnu dokumentaciju za uređenje centra Subotice i krenuti u realizaciju tog projekta u više faza, kako bi centar grada bio mnogo atraktivniji za turiste koji će u sve većem broju dolaziti u Suboticu. Ali, bio bi kvalitetniji i za nas koji u njoj živimo, što podrazumeva obnovu svih fasada u gradskom jezgru.

Trebalo bi krenuti u izradu idejnog projekta, a nakon toga i realizaciju ponovne izgradnje lakog šinskog prevoza u gradskom i prigradskom prevozu. Ali za sve napred navedeno je potreban mnogo ozbiljniji tim ljudi na čelu grada. (...)

 

2018. augusztus 12.
Küldje tovább ezt a cikket.

Kommentek

Ehhez a cikkhez még nem fűztek megjegyzést.

Komment írásához be kell jelentkeznie.

Legfrissebb

Két horvát Trump

Ha a választási térképeket egymásra helyeznénk, a színpalettától vibrálna a szemünk. S ez így mind szép >

Tovább

Legitim parlamenti képviselet nélkül

Kovács, Bájity és Juhász is ékes példája annak, hogy Szerbia a korlátlan lehetőségek országa. Elég csak >

Tovább

Együtt

Zolikám, királyság van, duruzsolás van a bogrács körül, úgy élünk mint az igaziak, mint ahogy a >

Tovább

(ÁMOK)FUTÓ A „KITAPOSOTT ÚTON”

Pásztor Bálint a Szerb Haladó Párttal, a Szerb Fogadalomtevők Pártjával és a Szerb Radikális Párttal szövetkezésben >

Tovább

Fake news és post-truth!

Szerinem ez a két szintagma korunk legveszélyesebb kórja. Sokan ebből arra következtetnek, hogy semmi mellett sem >

Tovább

A fegyverek dörögnek, mi pedig bulizunk

Igaz, a remény csak azokat hagyhatja cserben, akiknek voltak reményeik, illúzióik vagy utópiáik.  Az értelmiségi filiszter távol >

Tovább

A demagóg lojalitás jutalma

Az EP-képviselői jelölése alkalmából Vicsek a Magyar Szó nevű véemeszes napilapnak elmondta, hogy az Európai Parlamentben >

Tovább

VMSZ-POFONOK A VAJDASÁGI MAGYAROKNAK

Az utóbbi időben többen is rámutattak, köztük jómagam is, hogy a magyar közösség jelenlegi válságán – >

Tovább

Torontáltordára kéne menni

Az alkalmi nyelvészkedés után a hölgy visszatért az eredeti kérdéséhez: hogy fog eljutni Torontáltordára személygépkocsi nélkül. >

Tovább

Folytatódik a kis bácskai sárdobálás

Azok, akik hűségesen kiszolgálták Lovas Ildikót, vagy akiket ő helyezett fontos tisztségbe, most majd rá hárítják >

Tovább

RENDSZERÖSSZEOMLÁS: AZ ÚJVIDÉKI BÖLCSÉSZKAR AUTONÓMIÁJÁNAK BOTRÁNYOS TIPRÁSA

A bölcsészkar blokádja olyan példátlan, mesterségesen generált, megengedhetetlen botrány, amely még véletlenül sem csupán dr. Dinko >

Tovább

Ismét

Egy harmincnégy évvel ezelőtti Hét Nap harmadik oldala. Sajtótörténeti jelentőségű impresszum, még mindig izmos, jóval negyvenezer >

Tovább